Izbori

Čeněk Pýcha, Josef Řídký, Václav Sixta, Ilana Hartikainen (Institute for the Study of Totalitarian Regimes)

45 min.

Pedagoški ciljevi: 

  • Studenti će uporediti i analizirati različite slike i oblike izbora u periodu državnog socijalizma.
  • Studenti će saznati da se izbori mogu zloupotrijebiti kao sredstvo propagande.
  • Studenti će moći da identificiraju i karakteriziraju prirodu izbora u socijalizmu.  

Lekcija istražuje temu izbora u državnom socijalizmu na složen način. Nemogućnost izbora u političkoj sferi – u pogledu samih izbora ili zbog činjenice da je vodeća uloga Komunističke partije bila sadržana u Ustavu – ograničila je slobodu građana što je jedan od određujućih faktora prethodnog režima.

To je sasvim istinito nezavisno od toga kako ga mi uvjerljivo opisujemo: kao totalitaran, post-totalitaran, represivan, kao partijsku diktaturu itd. Posebno za studente koji se približavaju dobu u kojem stječu pravo na glasanje, može biti interesantno da se uporedi kako će oni glasati sa onim kako su glasali njihovi roditelji i babe/djede.

Uprkos vanjskim sličnostima kada je riječ od samom činu glasanja (zastave, državni simboli, glasačka mjesta u školama itd.), studenti bi, prije svega, trebalo da shvate činjenicu da izbori nisu esencijalno uopšte bili izbori jer je jedino bilo moguće glasati za kandidate sa liste jedinstvenog Nacionalnog fronta.

To je bilo, zapravo, ništa drugo već drugo ime za listu kandidata Komunističke partije. Istorijski, ime je nastalo tokom rata a da bi se odnosilo na zajedničku listu kandidata svih stranaka koje su na taj način pokazivale nacionalno jedinstvo.

Komunistička partija je također bila dio Nacionalnog fronta. Iz istorijskih razloga, stranka je ušla na izbore pod tim imenom; ljudi ne samo da su trebali glasati za komuniste nego i za  najširu kandidatsku listu svih grupacija iz cijelog društva.

Centralni cilj lekcije je da se diskutira o tome koja je svrha ovakvih izbora. Čin glasanja je bio obavezan prikaz lojalnosti građana vladajućem režimu. Ključ ovog odgovora je prvenstveno u otkrivanju djelotvornog aspekta izbora.

Stoga smo lekciju zasnovali uglavnom na materijalima iz različitih perioda; oni ukazuju na socijalni podsticaj koji je bio povezan sa izborima (izborni plakati iz 1950-ih kojima se upućuje poruka za glasanje) ili na izbore kao društveni ritual (fotografski materijali i savremeni filmski snimci).
Analiziranje materijala vezanih za izbore trebalo bi da dovede do povećanja vještina medijske pismenosti studenata što bi im pomoglo da se pripreme za njihov ulazak u građanski život (tj. njihovo sopstveno učešće na izborima). Diskusija o iskrivljenoj prirodi izbora iz ere socijalista može također dovesti do jačanja osnovnih ideja o demokratskim principima vezanim za izbore.

Prikaži tekst

englishbulgarianczech

„U cijeloj zemlji 5. juna otvorena su biračka mjesta na kojima su milioni građana dali svoj glas kandidatima Nacionalnog fronta da budu poslanici u predstavničkim tijelima. Stanovnici i osoblje u novootvorenom domu za penzionere u Praškim Bohnicama izlaze na birališta zajedno. ” (ČTK 1981)

Aktivnost 1: Uvod

Trajanje: 5 min.

Pitanja:

  • Što mislite da se događa na ovoj fotografiji? 
  • Vratite se na fotografiju na kraju lekcije

Uvodna fotografija otvara čitavu temu. Očigledno banalno, početno pitanje ‘Što se dešava na fotografiji?’ ustvari je zanimljivo. Ako studenti ne znaju da je lekcija o izborima, oni bi mogli odgovoriti da je ono što se dešava na fotografiji sahrana, majska povorka, demonstracija, itd. To bi trebalo da pokaže da su u vrijeme državnog socijalizma izbori bili praćeni fenomenima koji danas više nisu vidljivi. Naravno, postavlja se prirodno pitanje: zašto su se ti događaji desili?

“Mi mladi želimo mir i bolji život” (1954)

Aktivnost 2: Historijski izlet: pedesete godine

Trajanje: 10 min.

Pitanja:

  • Koje vrijednosti ističe poster? Kome ili što Vi mislite kome osobe na posteru upućuju njihove poglede? 
  • Usporedite ovaj poster sa današnjim izbornim plakatima.

Ovaj materijal jasno zahtijeva tumačenje. To podstiče usporedbe sa današnjim. Može se postaviti pitanje o sličnostima i razlikama između plakata iz 1954. godine i današnjih. Važno je da se formuliraju vrijednosti koje se obično povezuju sa izborima – buduća orijentacija i obezbjeđivanje boljih životnih uvjeta. Motiv Praškog dvorca u pozadini ne treba zanemariti – stavlja apstraktne vrijednosti oko izbora u određeno vrijeme i na mjestu a glavnom gradu tadašnje socijalističke Čehoslovačke.

"Glasanje za kandidatsku listu Nacionalnog fronta je glas za mir, za dobrobit naroda, za socijalizam." (1957)

Aktivnost 3: Historijski izlet: pedesete godine (2)

Pitanja:

  • Opišite ukrase iznad ulaza na biračko mjesto. Također opišite i poster. Na što se odnosi slogan iznad ulaza? Ko je opisan kao neprijatelj? 
  • Da li ukrasi ostavljaju prostora ljudima da ne glasaju za Nacionalni front?

Totalitarna priroda izbora u potpunosti je vidljiva na ovoj fotografiji. Za razliku od njihovih demokratskih partnera, ovi izbori su zamišljeni kao borba, kao pokazivanje jedinstva. Iako su ovdje izbori tema, nema mjesta za bilo kakav izbor. Ova fotografija iz 1957. godine je važan materijal u čitavoj dramaturgiji lekcije jer jasno pokazuje deficit slobode i čitav ton (diskurs) pedesetih godina.

Rezultati izbora (1948 – 1960) "Uspjesi socijalističke izgradnje odrazili su se na rezultate izbora". (Historijska čitanka 1989)

Aktivnost 4: Statistika

Trajanje: 10 min.

Pitanja:

  • Pogledajte procente u izbornim rezultatima. Mislite li da bi ijedna partija mogla danas postići tako visoke rezultate? 
  • Usporedite citat iz udžbenika sa statistikom. Mislite li da je moguće da su birači toliko zadovoljni partijom da ona četiri puta zaredom pobjeđuje?

Ovaj korak podvlači opšti utisak totalitarnih izbora. To pokazuje što je značilo učestvovanje na izborima. Izbori su očigledno imali cilj koji nije bio izbor novih predstavnika u slobodnoj konkurenciji ideja. To je bila, ako ništa drugo, jasna, simbolična demonstracija sile, određeni oblik samopotvrđivanja. Tabela na slici također pokreće pitanje slobode izbora i obaveze glasanja.

„Mi glasamo za našu sretnu budućnost naše djece“

“ANO (DA) – 23-24 maj / ka socijalizmu i miru predvođeni KPČ“ Izbori 1986. godine

Aktivnost 5: Ritual normalizacije

Trajanje: 10 min.

Studenti se mogu podijeliti u dvije grupe.

Pitanja:

  • Pažljivo razmotrite fotografije sa izbora iz Češke agencije za štampu (ČTK) 1986. godine. 
  • Kada pogledate fotografije, koje su vrijednosti istaknute u vezi sa izborima?
  • Prema Vašem mišljenju, koja od fotografija:
  • je najviše ideološki obojena?
  • je najmanje vještačka (najprirodnija)?
  • prikazuje situaciju koja se obično može desiti čak i na izborima danas?
  • prikazuje situaciju koja se definitivno ne bi desila na izborima danas?

Zbirka fotografija donosi životnu prirodnost atmosferi izbora. Pitaćemo za njihov ideološki ton i vrijednosti koje su očigledne. Nastavnik može naglasiti činjenicu da izbori (barem po slikama) uključuju sve društvene i starosne grupe (naglašavajući također i prisustvo vojske). Studenti se mogu fokusirati na analizu pojedinačnih simbola i znakova. Oni također mogu pitati što su izbori značili, ili zašto je akt glasanja naglašen tako upadljivo da bi samo jedna stranka mogla da se kandiduje. Oni također mogu pitati zašto su čitave porodice zajedno išle do glasačkih kutija – i to u njihovoj nedjeljnoj ponudi – kada ljudi u stvari nisu imali slobodu izbora. Vjerovatno je da se studenti neće složiti u svojim odgovorima na pojedinačna pitanja. Dajte objema stranama prostor da ponude argumente i pitajte zašto smatraju određenu fotografiju ideološkom ili na kojem aspektu fotografije su zasnovali svoj izbor. Produbljivanje njihovih tumačenja fotografija i razumijevanje perioda ideološke i društvene prakse izbora je važnije od postizanja jedinstvenog odgovora.

Aktivnost 6: Ritual + zaključak

Trajanje: 10 min.

Pitanja:

  • Opišite što se dešava na sceni. Koji znaci se pojavljuju na toj sceni? Obratite pažnju, na primjer, na vojnika pored glasačke kutije. Što mislite zašto je tamo stajao? Kakva je bila njegova uloga? 
  • Zašto je bilo važno da porodica, na drugom prikazu (Maras) glasa? Zašto je izborni komesar došao da ih vidi i zašto je tako nervozan? Što bi moglo da se desi njemu ili Marasu? 
  • Kakve razlike mogu postojati između izbora kao što je prikazano u filmu i onih današnjih?

Nedavno snimljeni film (Pupendo, red. Jan Hřebejk, 2003. godine) uvodi dinamiku u materijale. On nudi kompleksan prikaz izbora na kojima se pojavljuje većina prethodno identifikovanih elemenata. Važno je napomenuti da je scena iz suvremenog filma koji prikazuje prošlost (tj. nije historijski materijal). Studenti također mogu raspravljati o tome da li neki ljudi mogu biti nostalgični u vezi sa izborima u komunističkoj eri (možda ih generalno privlači “retro” atmosfera); ili da li bi drugi dio prikaza (izborni odbor van Marasovog stana) imao ikakvog smisla bilo za studente bilo za nekog iz inostranstva koji bi to posmatrao.