Nacionalizam i identitet pod komunističkim režimom

Trajanje: 40-45 minuta

Pedagoški cilj i očekivano postignuće:


Primjer uvodne vježbe – “Krug identiteta” – 5 min.

Učenici dobijaju okrugle naljepnice istih ili različitih boja. Naljepnice se stavljaju na papir (ili umjesto toga izvlače krugove) i, koristeći pet strelica, predstavljaju pet (ili manje) ključnih karakteristika sopstvenog identiteta. Jedan broj učenika čita njihove odgovore. Sljedeći zadatak je da se izbriše sa spiska nešto što smatraju da bi se od toga mogli odreći. Jedan broj njih će reći što su izbrisali. Tako se nastavlja sve dok ne ostane samo njihovo ime. Posljednji zadatak je da se izbriše i njihovo ime i da se izabere drugo. Naglasak je na osjećanjima koja studenti doživljavaju tokom ovog procesa.

englishbulgarianczech

Copyright 2013, Bursa Büyükşehir belediyesi (Fotografija snimljena 1989. godine)

Aktivnost 1 – uvodna fotografija

Potrebno vrijeme: 5 – 10 minuta

Distribucija: cijeli razred

Pitanja za diskusiju

Studenti gledaju fotografije i postavljaju im se pitanja. Glavne tačke njihovih odgovora navode se na tabli. Vratićemo se na ova početna razmišljanja na kraju lekcije.

  • Opišite ljude na fotografiji – što mislite da rade?
  • Ponudite pretpostavku o tome zašto su u pokretu.
  • Što prisiljava ljude da se kreću? Ko bi ti ljudi mogli biti? Da li mislite da su se njihovi životi mnogo promijenili od vremena kada je fotografija snimljena?
  • Da li biste mogli da usporedite događaj na fotografiji sa događajima koji se danas dešavaju?

Ovdje bi učenici trebalo da protumače što bi mogli biti razlozi zbog kojih ljudi hodaju pješice, noseći sa sobom svoj prtljag: i zaključiti o okolnostima u vezi sa migracionim pokretanjem. Naglasak je na artikulaciji vrijednosti i značaja pripadnosti, koncepta doma, odlaska i dolaska.

Aktivnost 2 – Druga fotografija: “Proces obnove”

Potrebno vrijeme: 5 – 10 minuta

Distribucija: cijeli razred

Pitanja za diskusiju:

  • Što mislite da rade ljudi na fotografiji? Kakva je atmosfera?
  • Kako razumijete poruku?
  • Zašto bi neko želio da promijeni nečije ime?
  • Koliko je važno ime osobe?
  • Što bi za vas značilo ako biste bili prisiljeni da promijenite svoje ime? (referenca u pogledu identiteta)

→ Uvodni tekst koji predstavlja kontekst pitanja.

„Ako ne znate, ja ću vas naučiti; ako niste u stanju, pokazaću vam kako; ako ne želite, nateraću vas.“ To su bile prve riječi koje je Zeynep Zafer, danas profesorica slovenske književnosti na Univerzitetu u Ankari, vidjela kada je ušla u ženski zatvor u gradu Sliven. Bila je smještena tamo nakon što se opirala prisilnom mijenjanju svog imena. Njen slučaj bio je jedan od hiljada ljudi koji su se našli u istoj situaciji 1984. godine kada je počeo novi i veoma dramatičan period bugarske komunističke partije u tretiranju muslimanske zajednice te zemlje. Kako se ovo dogodilo? (Učenicima se može predstaviti ovaj tekst, ili samo uvodni citat – po učiteljevoj odobrenju – kao prelazak na kratak dio sa objašnjenjima).

Iako Bugarska nije – za razliku od Albanije, Rumunije i Jugoslavije – usvojila antisovjetski stav, od ranih 1960-ih, postojali su jasni znaci povratka staroj tradiciji nacionalizma koji je bio neprijateljski nastrojen prema manjinama. Režim Todora Živkova je postepeno počeo da doživljava muslimanske zajednice kao neprijatelja i pokrenuo politiku i mjere čiji je cilj bio da dovedu do njihove asimilacije i marginalizacije. Već u periodu od 1959.–1960. godine, pokrenuta je kampanja prinudne promjene odijevanja u oblastima s mješovitim muslimanskim i kršćanskim stanovništvom. U potonjim godinama i decenijima, preduzimani su i mnogi drugi koraci u cilju uništavanja tradicionalne muslimanske odjeće (npr. Burke) ili njenih pojedinačnih aspekata. Time je režim imao za cilj da objedini stanovništvo spolja i da izbriše znake muslimanske vjere.

U mješovitim regijama, lokalna inteligencija, članovi partije i nastavnici su bili sistematski pritiskivani da daju primjer najprije promjenom imena u bugarska imena. U nekim regijama ova politika je imala opipljive rezultate, mada je u drugim dijelovima pronašla malo pristaša. Zbog toga je 1972. godine pokrenuta kampanja za prisiljavanje svih bugarskih muslimana da promijene svoje ime. Brojni slučajevi nemira na selu bili su ugušeni, dok su dva lica ubijena a na desetine njih je bilo i ranjeno. Zvanična verzija režima onoga što se dogodilo je da je to bio spontani “proces obnove” sada bivših muslimana, koji su shvatili važnost svog bugarskog porijekla kao i da su sami tražili da njihova imena budu bugarska. Mnogi su bili zatvoreni zbog otpora prisilnim promjenama imena. Posljednja i najdramatičnija epizoda u politici bugarske komunističke partije prema muslimanskim zajednicama u zemlji dogodila se 1984. godine.

Aktivnost 3 – Bilans svjedočenja i diskusija

Distribucija: po grupama   

Potrebno vrijeme: 20 minuta

Učenici rade u grupama (maksimalno 4) sa svakim, sa različitim materijalima od očevidaca. Sve grupe imaju 5 minuta da se upoznaju sa materijalima i prodiskutiraju 2/3 pitanja. Tada će jedan učenik iz svake grupe sumirati ishod diskusije u grupi i ono što pročitaju cijelom razredu daje ideju o izvorima. Klasa će se onda okupiti na zajedničku raspravu.

Materijali

Iz memoara Muhameda Uzunkisa (Mohammed Uzunkışe):

“26. su se ljudi okupili ispred gradske vijećnice iako ih niko nije organizirao. Htjeli su znati zašto se ovo ludilo događa. Ali umjesto odgovora, policija i vatrogasci su počeli da nas rastavljaju. Pucali su. Upucali su nekog pored mene u nogu. Kasnije su se neki objesili. Saznao sam da su uhapsili moje rođake. Vlasti su počele da oduzimaju naše pasoše da bi ih promijenili. Tada je moj um postao prazan – nekoliko sati, možda i cijeli dan. Ne sjećam se što se desilo, ali našao sam se ispod šatora za sušenje duhana. Ležao sam na zemlji i plakao, a sestra me je gnjavila. Tražila me je godinama. Plakao sam od očaja jer nisam imao moć da nešto promijenim. ”

Citirano iz izvora: Istoriyata, naselena s khora, vol. 1 – Intervjui. Ed. Genka Markova, Rumyana Bratovanova et al., “Gutenberg”, 2005, p. 457.

 

Zadaci:

  • Sažmite sadržaj dokumenta u jednoj rečenici.
  • Kako su vlasti preagirale na proteste?
  • Kako Uzunkışe vidi te događaje?

 

Iz memoara Zeynep Zafer:

“[U to vrijeme] bila sam u gimnaziji na stažiranju kada su tokom prvog časa obavijestili djecu da moraju […] promijeniti svoje ime. Iako tog dana nisam imala posla, namjerno sam otišla u školu. Nastavnici nisu znali da sam Turkinja, osim jedne osobe sa kojom sam radila na časovima književnosti i sa kojom sam obavljala pripravnički staž, i koja je znala za to. Ali, u tom trenutku, ona nije bila u prostoriji za osoblje. Slušala sam što su govorili … Ujutro sam izašla. Mislila sam da ću pogledati što se dešava na ulicama. Već su ušli u Šumen …

Ujutro sam išla rano … Već sam bila blizu škole kada sam srela jednog mladića koji je bježao. Pozvala sam ga: “Čekaj, što se dešava, da li su ti rekli za ime?” Viknuo je: “Bježi!” i pobjegao iz škole. Tada sam shvatila iz komentara nastavnika, koji su bili zaista ogorčeni cijelom situacijom, da je on bio sin zubara. Kada je učitelj rekao učenicima da moraju promijeniti imena, on je očigledno napustio učionicu u znak protesta.

Drugi, kojima je to rečeno upravo su bili pušteni na pauzu za ručak, a ja sam vidjela djevojke u hodniku koje su plakale. Rekla sam im na turskom: „Zašto plačete? Uđite u autobus i idite kući, razgovarajte o tome sa svojim roditeljima. Vi ćete tamo o tome odlučiti. Ne radi se o tome d ovdje mijenjate svoja imena.“ „To je istina ”, priznali su. Nisu znali što da rade, ipak su to mala djeca. Kazali su mi da im je rečeno da promijene svoja imena.

Citirano iz izvora: Nasilie, politika i pamet. Komunisticheskiyat rezhim v Pirinska Makedonia = refleksii na savremennika i izsledovatelya. Ed. M. Gruev, V. Tepavicharov et al., Universitetsko izdatelstvo “Sv. Kliment Ohridski”, 2011, 622 p.

 

Zadaci:

  • Sažmite sadržaj dokumenta u jednoj rečenici.
  • Možete li navesti razloge za odgovor djece i zašto su se ponašali onako kako jesu?
  • Kako biste se ponašali u takvoj situaciji?

 

Transkripcija sastanka rukovodstva u Ministarstvu unutrašnjih poslova, 4. januar 1985

Drug D. Stoyanov – ministar:

Drugovi, poželimo jedni drugima sretnu Novu godinu. Dozvolite mi, u ime svih mojih kolega, svih prisutnih drugova, i preko vas, onih koji trenutno nisu prisutni, da vam poželim sretnu Novu godinu, prije svega, zdravlje, energiju i optimizam, dobro raspoloženje i manje briga. […]

Prije nekoliko minuta, u šali sam rekao da ima dovoljno prostora u Belenama [zatvor]. Međutim, to moraju znati lideri, inicijatori, podstrekivači i oni koji krše zakon. To je prvo pitanje koje postavljam, tako da svaki vođa okruga, kao i narodni poslanici, kada se vrate na teren, to mogu uzeti u obzir. […] Drugovi, u svjetlu novih okolnosti koje su se pojavile, moramo uspostaviti nove operacije koje pokreću agenti. Odvajanje od 200 hiljada ljudi stvara novu klimu, ne samo u [gradu] Kardžaliju, ne samo u tih šest okruga; to stvara novu situaciju u cijeloj zemlji.

Citirano iz izvora: Provezhdane na nasilstvenata vazroditelna kampaniya sreshtu turskoto nacionalno maltsinstvo v Balgaria (23 dekemvri – 31 mart 1985). Dokimenti. Ed. V. Angelov, S. b.d. i. 2016. pp. 68-94. 

 

Zadaci:

  • Sažmite sadržaj dokumenta u jednoj rečenici.
  • Što ministar smatra glavnim problemom?
  • Koje mjere on predlaže za rješavanje problema?

 

Informacije koje se odnose na rad organa Ministarstva unutrašnjih poslova u domenu obnavljanja javnog reda i mira u nekoliko oblasti Varšavskog, Razgradskog i Haskovskog okruga u periodu od 20. do 30. maja 1989. godine.

“Sveukupno, osim akutnih i masovnih demonstracija koje su spomenute, bilo je 71 takvih incidenata u 30 gradova i sela a koji su uključili 52.700 učesnika. U sukobima s agresivnom ruljom, pokušaji maltretiranja i razoružavanja pripadnika oružanih snaga i nacionalne policije doveli su do 6 mrtvih i 30 ranjenih. U pokušajima da se uspostavi red u važnim poljoprivrednim i drugim objektima, osim snaga MUP-a, 9.033 pripadnika motorizirane policije i unutrašnjih snaga bilo je pozvano na dužnost, u periodu od maja do septembra 1989. godine.“

Citirano iz izvora: Protestite na turcite v Balgaria sreshtu vazroditelniya proces 20 – 30 may 1989, Ed. V. Angelov, Sofie, b.d.i. 2015, 125 p.

 

Zadaci:

  • Sažmite sadržaj dokumenta u jednoj rečenici.
  • Kako su se u zvaničnom izvještaju spominjali demonstranti?
  • Možete li navesti razloge za postupke vlasti i zašto su postupali onako kako jesu?

Pitanja za diskusiju:

  • Što materijal govori o događajima?
  • Čije je gledište zastupljeno?
  • Opišite tri tačke / osjećanja / činjenice koje su na vas ostavile najjači utisak.
  • Kako je materijal oblikovao vaše razumijevanje i informisao vas o događajima?
  • Ima li nečega u materijalu što vam je nejasno? Imate li pitanja u vezi sa sadržajem materijala?

Aktivnost 4 – Vratite se na uvodnu fotografiju i odgovore učenika na uvodno pitanje.

Potrebno vrijeme: 5 minuta

Distribucija : cijeli razred

Pitanja za diskusiju:

  • Kako se vaša početna hipoteza o događaju na fotografiji razlikuje od / u odnosu na ono što se zapravo dogodilo?
  • Na koji način se ono što ste saznali na fotografiji podudara sa ili se razlikuje od onoga što ste otkrili iz materijala i izvještaja očevidaca?
  • Kako ocjenjujete historijske arhivske materijale kao sredstvo proučavanja historije? (U uspoređenju, na primjer, s predavanjima ili udžbenicima).
  • Da li je ono što ste naučili promijenilo vaš stav prema ljudima koji se razlikuju od vas? Kakav bi, po vašem mišljenju, trebalo da bude naš odnos prema manjinama?